Valdenžani
53
dolazili kao trgovci ili poku´cari. “Prodavali su svilu, nakit i druge
predmete koji su se mogli nabaviti samo u najudaljenijim centrima,
i kao trgovci bili su dobro primljeni i tamo gdje bi kao misionari
bili otjerani
Bez prestanka su podizali srca Bogu, traže´ci potrebnu
mudrost da bi mogli otkriti blago skupocjenije od zlata i bisera.
Tajno su nosili sa sobom prijepis Biblije u cjelini ili u djelovima, i
gdje god bi se pružila prilika, obra´cali su pažnju svojih kupaca na
ove rukopise. Cesto su na taj naˇcin probudili interesiranje za ˇcitanje
Božje rijeˇci i rado su ostavljali poneki dio Biblije onima koji su to
željeli.
Djelatnost ovih misionara poˇcinjala je u ravicama i dolinama,
na podnožju njihovih planina, ali se širila daleko iza tih granica.
Bosih nogu, obuˇceni u grube haljine, prašnjavi od putovanja, nalik
na svog Uˇcitelja, prolazili su ovi putnici kroz velike gradove i stizali
u udaljene zemlje. Svuda su sijali skupocjeno sjeme. Crkve su nicale
na njihovim stazama, i krv muˇcenika bila je svjedoˇcanstvo. u prilog
istine. Dan Gospodnji otkrit ´ce bogatu žetvu duša kao plod truda
ovih vjernih ljudi. Skriveno i tiho putovala je Rijeˇc Božja kroz
krš´canstvo, nailaze´ci na radostan prijem u mnogim domovima i u
mnogim srcima.
Valdenžanima Božja Rijeˇc nije bila samo izvještaj o Božjim pos-
tupcima sa. ljudima u prošlosti i otkrivenje o sadašnjim dužnostima
i odgovornostima; ona im je otkrivala opasnosti i slavu budu´cnosti.
Oni su vjerovali da se približuje kraj svih stvari. Prouˇcavaju´ci Bibliju
sa molitvom i suzama, bili su još više dirnuti njenim dragocjenim
mislima i još su jasnije vidjeli svoju dužnost da i drugima objave
njene spasonosne istine. Na svetim stranicama Pisma su vidjeli jasno
otkriven plan spase- nj a, i u vjeri u Isusa nalazili su utjehu, nadu i
[60]
mir. Sto je više svjetlost istine obasjavala njihov razum i donosila
radost u njihova srca, to su više težili da njene zrake prošire i na one
koji su bili u tami papskih zabluda.
Oni su vidjeli da se pod vodstvom pape i sve´cenika narod uzalud
trudi da dobije oproštenje grijeha muˇce´ci svoja tijela. Nauˇceni da
traže spasenje u svojim dobrim djelima, ljudi su stalno gledali na
sebe; uvi ¯daju´ci svoje grešno stanje, smatrali su da su izloženi Božjem
gnjevu, te su muˇcili svoje tijela i dušu, ali nisu nalazili nikakvo
olakšanje. Tako su savjesne duše bile vezane naukom Rima. Hiljade
su napuštali svoje prijatelje i rodbinu, te su provodili svoje dane u
