532
VELIKA BORBA IZMEÐU KRISTA I SOTONE
Strana 54. Valdenžanski prijevod Biblije. — Vidi: E. Petavel, la
Bible en France; D. Lortsch, Histoire de la Bible en France”, Pariš
1910.
[555]
Strana 63. Edikt protiv Valdenžana. — Prvi edikt protiv valden-
žana izdao je papa Inocent VIII, 1487. (Vidi: Jean Leger, Histoire
generale des Eglises vaudoises”; Chastel, Histoire du Christiani-
sme”, vol. III. pp. 476-479.) Veliki progon valdenžana bio je 1655, i
naroˇcito 1686/7.
Strina 70. Viklif. — Originalni tekst papine bule protiv Viklifa,
s prijevodom na engleski, nalazi se u “Acts and Monuments”, vol.
III, pp. 4—13, J. Foxe.
Strana 86. Sabor u Constanci. — Vidi o tome Mosheim, “Ec-
clesiastical History”, book 3, part. 2, ch. 3; J. Dowling, “History of
Romanism, bk. 6, ch. 2, par. 3; Neander, “History of the Cristian
Religion and Church”.
Sabor u Constanci sazvan je 1414 godine. Idu´ce godine je taj
sabor osudio na smrt na lomaˇci Jana Husa; a godinu dana kasnije
Je-ronima Praškog. (Vidi: Mosheim, Ecclesiastical History, book 3,
part. 2, ch. 3.).
Strana 195. Jezuiti. — Od svih oru ¯da kojima se papstvo služilo u
borbi protiv reformacije najmo´cniji su bili jezuiti. Osnivaˇc jezuitskog
reda je Ignacije Loyola (1491-1556.). Glavni cilj jezuita je bio da se
bore protiv protestantizma, da pronalaze slaba mjesta u pozicijama
protestanata, da povrate izgubljene teritorije i da prošire papsku
svjetovnu dominaciju. Nastojali su da uzmu škole u svoje ruke kako
bi mogli odgajati mla ¯da pokoljenja u katoliˇckom duhu. (Vidi L. E.
Froom, op. cit., vol. III, str. 446-470.).
Strana 195 Inkvizacija. — (Vidi: Catholic Encyclopaedia, ˇcl.
“
Inkvizicija”, Vacandard, H’ Inquisition, Pariš 1912; H. C. Lea,
Histoire de l’Inquisition au Moyen — Age, Pariš, 1900-1902.).
Strana 219. Uzroci francuske revolucije. — Ve´cina povjesniˇcara
s pravom drži da se uzroci francuske revolucije kriju u užasnom
postupanju dvora i katoliˇckog klera prema protestantima i prema
Božjoj rijeˇci u toku 16. i 17. stolje´ca. (Vidi Lorimer, The Protestant
Church in France; H. von Sybel, History of the French Revolution.).
U francuskoj literaturi valja ista´ci znaˇcajno djelo, pravu filozofiju
povijesti, koje je napisao Edgar Quinet. Naslov je tom djelu: De
dragonnades a la Terreur. U tom djelu pisac opisuje grozote koje
