Historijski dodatak
531
odluka svih ranijih sabora. Tim spisom se nastojalo dokazati da je
rimski biskup (papa) od poˇcetka vršio vrhovnu vlast u cijeloj crkvi.
Stolje´cima je papstvo temeljilo svoju vrhovnu duhovnu i svje-
tovnu vlast na ovim dvama magiˇcnim stupovima.
Uˇceni humanist Lorenzo Valla je sredinom 15. vijeka dokazao
da su pomenuti spisi obiˇcni falsifikati. (Vidi: E. Gibbon, Decline
and Fali of the Roman Empire, chap. 49, vol. 5, pp. 573-574.)
Strana 48. “Grgurovo shvatanje o papskoj mo´ci i ulozi papstva
u svijetu izraženo je najbolje u spisu “Dictatus papae”. To shvata-
nje proizlazi iz pretpostavke: Ako je Država odviše slaba da dijeli
pravdu, onda treba Crkva da uzme svjetovnu vlast u svoje ruke. Papa
ima vlast da svrgne vladare i da dade krunu kome ho´ce. To shvatanje
izraženo je u spisu “Dictatus pape”, koji istina, nije pisan papinom
rukom, ali najbolje odražava poglede Grgura VII. Ovaj spis potjeˇce
iz 1087. godine a sadrži 27 kratkih reˇcenica (Vidi A. E. Froom: The
Prophetic Faith of ours Fathers, vol. I, str. 669. 670.)
Strana 49. ˇCistilište. — Nije rijetko danas vidjeti u katoliˇckoj
crkvi ili u katoliˇckim domovima sliku koja predstavlja muˇcenje duša
u ˇcistilištu. U crkvi se poziva vjernike na molitvu za duše u ˇcistilištu.
(
Vidi: Catholic Encyclopedia, art. Purgatory.)
Strana 49. Oprosti. — “Ovaj naˇcin izvlaˇcenja novca poˇceo se
praktikovati oko god. 1100 za vrijeme pape Urbanu II, veli Sarpi
u svojoj “Histoire du Concile de Trente”, vol. I, liv. I, pp. 13—
18,
Oxford, 171. (Vidi o tome: Leopold de Ranke, Histoire de
l’Allemagne au temps de la Reforme, 1839.).
Tekst odrješenja, koji je davao Tetzel kupcima oprosta objeloda-
njen je u ˇclanku “Oprosti”, u “Dictionnaire universel du XIX. siecle
de P. Larousse”, vol. IX.
Strana 49. Misa. — O nauci o misi vidi djelo kardinala Wise-
mana: “The Real Presence of the Body and Blood of our Lord Jesus
Christ in the Blessed Eucharrist”.
U doba reformacije bio je u Ženevu pozvan prof. Sorbonskog
sveuˇcilišta Guy Furbity da se bori protiv reformatora. On ,ie izjavio:
“
Sve´cenik koji posve´cuje elemente priˇcesti je ve´ci od Marije,
jer ona je Kristu dala život jedanput, dok sve´cenik stvara Krista kad
ho´ce... Oh, sve´cenik! Sve´cenik! Njega treba ne samo pozdraviti ve´c
bi trebalo pred njime pasti na koljena.” Merle d’Aubigne, Histoire
de la Reformation”.
