Page 534 - VELIKA BORBA IZMEĐU KRISTA I SOTONE (1962)

530
VELIKA BORBA IZMEÐU KRISTA I SOTONE
Sa istoˇcnobizantijskim carem Lavom V Jermeninom (813—820)
opet je obnovljena ikonoklastiˇcka borba. Duhovni vo ¯da ove borbe
bio je uˇceni Jovan Gramatiˇcar. Sazvan je sabor u Svetoj Sofiji i
taj sabor je ukinuo zakljuˇcke VII op´ceg sabora a potvrdio odluke
ikonoklastiˇckog sabora iz 754.
Za vrijeme vladanja Mihajla II (820-829) nastupilo je u vjer-
skom sporu izvjesno zatišje. Mihajlov sin Teofilo (829-842) bio je
protiv obožavanja ikona, a kad je 842 car Teofilo umro, ikonoborski
pokret je doživio kraj. Pošto je Jovan Gramatiˇcar umro i za patrijarha
postavljen Metodije, marta 843. je zalaganjem carice Teodore pro-
glašena restauracija ikona. Opet je jednim sinodom uspostavljeno
obožavanje slika, i 11. mart 843. se slavio kao pobjeda pravoslavlja.
Taj praznik je istoˇcna crkva saˇcuvala do danas kao “nedelju pra-
voslavlja”. (Vidi: G. Ostrogorski, Istorija Vizantije, str. 204-219.).
Strana 44. Konstantinov zakon o svetkovanju nedjelje. — Car
Konstantin je 7. ožujka 321. izdao zakon kojim propisuje svetkova-
nje nedjelje. Evo sadržaja tog zakona:
U ˇcasni dan sunca neka se svi gradski službenici, stanovnici
gradova i zanatlije odmaraju. Samo oni koji se bave zemljoradnjom
mogu slobodno obavljati svoje poslove, jer se dešava da drugi koji
dan nije tako pogodan za sijanje ili obra ¯divanje vinograda. Ne smije
se dopustiti da zbog neiskoriš´cavanja pogodnog vremena propadnu
dragocjeni plodovi koje nam nebo šalje.” (Codex Just. knjiga II, titr.
12,
loi 3. — Vidi Mosheim, Histoire ecclesiastique, IV siecle, par.
II, srct. 5.)
Strana 46. Lažne decretalije. — Me ¯du glavne falsifikate, namije-
njene da uˇcvrste papsku vlast, treba ubrojiti Konstantinovu darovnicu
i takozvane Pseudo — Izidorove dekretalije. U lažnoj Konstanti-
[554]
novoj darovnici se kaže da je ve´c Konstantin I god. 331. kad je
osnovao Carigrad, poklonio papi grad Rim i Ravenski egzarhat, te
da ga je postavio za duhovnu glavu nad ˇcetiri patrijarške stolice
nad Antiohijom, Jeruzalemom, Aleksandrijom i Carigradom (iako
ova posljednja još nije bila osnovana) i “nad svim Božjim crkvama
u svijetu”. Ovaj lažni spis se pojavio sredinom 8. vijeka.
Sredinom 9. vijeka pojavile su se Pseudo — Izidorove dekreta-
lije. Tvrdilo se da ih je prikupio Izidor Merkator i da sadrže zbirku