276
VELIKA BORBA IZMEÐU KRISTA I SOTONE
3.
Tek poslije velikog otpada i dugog vladanja “ˇcovjeka bezakonja”,
možemo oˇcekivati dola-zak našega Gospoda. “ ˇCovjek bezakonja”,
nazvan i “tajna bezakonja”, “sin pogibli” i “bezakonik”, predstav-
lja papstvo, koje ´ce, kako je reˇceno u proroˇcanstvu, imati prevlast
1260
godina. Ovo vrijeme se završilo 1798. godine. Kristov dolazak
nije mogao biti prije ove godine. Pavlova opomena obuhvata cijeli
krš´canski period do 1798. godine. Tek poslije ove godine trebala se
propovijedati vijest o Kristovom drugom dolasku.
Takva vijest nije nikada objavljivana u prošlosti. Kao što smo
vidjeli, Pavao je nije propovijedao; on je svoju bra´cu upu´civao na
dolazak Gospodnji u dalekoj budu´cnosti. Reformatori je tako ¯de
nisu propovijedali. Martin Luter je oˇcekivao sud otprilike trista
godina poslije svoga vremena. Ali od godine 1798. otpeˇca´cena je
Danijelova knjiga, razumijevanje proroˇcanstva se pove´calo, i mnogi
su objavljivali sveˇcanu vijest o skorom sudu.
Kao i velika reformacija u šesnaestom vijeku, i adventni pokret
se pojavio istovremeno u raznim krš´canskim zemljama. U Evropi,
kao i u Americi, ljudi vjere i molitve poˇceli su prouˇcavati proro-
ˇcanstva i, prouˇcavaju´ci nadahnute izvještaje Božje rijeˇci, pronašli
su uvjerljive dokaze da je blizu svršetak svih stvari. U raznim zem-
ljama pojavile su se usamljene grupe krš´cana koj,e su prouˇcavanjem
Svetoga pisma stekle uvjerenje da je Spasiteljev dolazak blizu.
Godine 1821, tri godine nakon što je Miler razjasnio proroˇcans-
tva koja upu´cuju na vrijeme suda, poˇceo je Dr. Josip Volf, “misionar
cijeloga svijeta”, objavljivati skori dolazak Gospodnji. Volf je bio
rodom iz Njemaˇcke, jevrejskog porijekla. Njegov otac bio je rabin.
Još u ranoj mladosti se Josip Volf osvjedoˇcio u istinitost krš´canske
vjere. Odluˇcan i veoma jakog istraživaˇckog duha, on je u svojoj
roditeljskoj ku´ci, gdje su se svakodnevno sastajali pobožni Jevreji,
sa velikim interesovanjem slušao razgovore koje su oni vodili o
nadama i oˇcekivanjima svoga naroda, o slavi Mesijinog dolaska i o
uspostavljanju izraelskog carstva, ˇcuvši jednog dana kako spominju
Isusa iz Nazareta, djeˇcak je upitao tko je on. Odgovorili su mu da
je to bio ˇcovjek vrlo velikog dara, ali pošto je tvrdio da je Mesija,
jevrejski sud ga je osudio na smrt. “Zašto”, upitao je Josip, “zašto je
[292]
Jeruzalem, .razoren i zašto smo mi u ropstvu?” — “Ah, ah!” odgo-
vorio je njegov otac, “zato sto su Jevreji ubijali proroke,” Djeˇcaku
najednom sinu misao: “Možda je Isus iz Nazareta bio prorok, a
