Biblija i francuska revolucija
217
od njih naˇcinio nevjernike i revolucionare. Narod, je prezirao ka-
tolicizam kao papsku izmišljotinu, a sve´censtvo je smatrao svojim
ugnjetavaˇcem. Jedini bog koga je on poznavao, bio je bog Rima; a
rimska nauka bila je njegova jedina religija. Lakomstvo i okrutnost
Rima smatrali su plodom Biblije, i zato nisu htjeli ništa znati o njoj.
Rim je lažno predstavljao karakter Boga i izopaˇcio njegove zah-
tjeve; zato su ljudi sada odbacili i Bibliju i njenog Autora. U ime
Svetog pisma, Rim je zahtijevao slijepu vjeru u svoje dogme. Kao
reakcija tome, Volter i njegovi jednomišljenici odbacili su potpuno
Božju rijeˇc i širili svuda otrov nevjerstva. Rim je gazio narod gvoz-
denim nogama, a sada su mase, ponižene i zlostavljane, kao odgovor
na vladavinu nasilja, odbacile svako ograniˇcenje. Gnjevan što se tako
dugo klanjao jednoj blještavoj prijevari, narod je odbacio zajedno
istinu i zabludu; smatraju´ci neobuzdanost slobodom, robovi poroka
slavili su slavlje u svojoj umišljenoj slobodi.
U poˇcetku revolucije, kraljevim odobrenjem, narod je u narodnoj
skupštini dobio predstavništvo koje je brojem nadrnašivalo sve´cens-
tvo i plemstvo. Na ovaj naˇcin je parlamentarna ve´cina bila u rukama
naroda, ali otn nije umio da je upotrijebi mudro i odmjereno. Žele´ci
da što prije popravi nepravde koje je pretrpio, odmah je odluˇcio da
izmijeni društveno ure ¯denje. Uvrije ¯den narod, ˇcije su misli bile pune
gorˇcine i uspomena na stare nepravde, odluˇcio je da obori nepod-
nošljiv poredak i da se osveti onima koje je smatrao uzroˇcnicima
svojih stradanja. Ugnjetavani su se koristili poukom koju su nauˇcili
od tirana; postali su tlaˇcitelji onih koji su njih dotle tlaˇcili.
Nesretna Francuska! Taj plemeniti narod žeo je krvavu žetvu
posijanog sjemena. Strašne su bile posljedice njegovog robovanja
Rimu.. Ondje gdje je Francuska pod utjecajem papstva u poˇcetku
reformacije podigla prvu lomaˇcu, kasnije je revolucija podigla prvu
giljotinu. Na istom onom mjestu gdje su u šesnaestom vijeku spa-
ljivani prvi muˇcenici protestantske vjere, u osamnaestom vijeku
ubijene su pod giljotinom prve žrtve narodne osvete. Odbacivši
evan ¯delje, koje bi joj donijelo ozdravijenjle, Francuska je otvorila
širom vrata nevjerstvu i propasti. Kada su bila odbaˇcena ograniˇcenja
Božjeg zakona, pokazalo se da su ljudski zakoni nemo´cni da zadrže
mo´cne valove ljudskih strasti. Narodom je ovladao duh pobune i
anar- hije. Rat protiv Biblije obilježio je jedno razdoblje koje je
[233]
u historiji poznato kao “vlast terora”. Mir i sre´ca protjerani su sa
