Reformacija u Francuskoj
177
glavna liˇcnost; opet se ˇcula vika naroda koji je tražio nove žrtve;
opet su se podizala nova gubilišta za strašna pogubljenja. Luj XVI,
otimaju´ci se svojim tamniˇcarima i krvnicima bio je dovuˇcen na gi-
ljotinu i tu je silom držan dok nije sjekira pala, i dok se njegova
glava nije otkotrljala na zemlju.
Kralj Francuske nije bio jedina
žrtva; nedaleko od tog mjesta pogubljeno je oko dvije tisu´ce i osam
stotina ljudi i žena za vrijeme krvavih dana strave i užasa.
Reformacija je otkrila svijetu Bibliju; ukazala na Božji zakon
objavljuju´ci da su još uvijek u važnosti njegovi zahtjevi i njegova
prava nad ljudskom savješ´cu. Beskrajna ljubav otkrila je ljudima
uredbe i naˇcela neba. Gospod je kazao: “Držite dakle i izvršujte ih,
jer je to mudrost vaša i razum vaš pred! narodima„ koji ´ce kad ˇcuju
sve ove uredbe re´ci: samo je ovaj veliki narod mudar i razuman.”
5.
Mojsijeva 4, 6. Odbacivši dar neba, Francuska je posijala sjeme
[191]
anarhije i propasti, što je neizbježno dovelo do revolucije i nasilja.
Ve´c dugo prije progonstva izazvanog plakatima, bio je smjeli i
revni Farel primoran da napusti svoj rodni kraj. Otišao -je u Švicar-
sku gdje je svojim radom pomogao Cvingliju da reformacija odnese
pobjedu. Ovdje je proveo svoje posljednje godine, ali je ipak vršio
i znatan utjecaj na reformaciju u Francuskoj. Za vrijeme prvih go-
dina svog izgnanstva naroˇcito se trudio da proširi evan ¯delje u svom
rodnom kraju. Mnogo vremena proveo je propovijedaju´ci evan ¯delje
me ¯du svojim zemljacima u blizini granice, odakle je neumornom
pažnjom pratio borbu koja se vodila u njegovom rodnom kraju,
pomažu´ci rijeˇcima ohrabrenja i savjetima. Zahvaljuju´ci njegovim
nastojanjima i zalaganjima drugih izgnanika, spisi njemaˇckih refor-
matora bili su prevedeni na francuski jezik, i zajedno s francuskom
Biblijom štampani u velikom broju. Kolporteri su ova djela proda-
vali po cijeloj Francuskoj. Knjige su davane kolporterima po nižoj
cijeni od prodajne cijene, a razlika je išla u korist kolportera koji
su se od toga izdržavali, i tako su mogli da nastave sa radom bez
prekida.
Farel je otpoˇceo svoj rad u Švicarskoj kao skromni uˇcitelj. Povu-
kavši se u skromnu župu, posvetio se odgoju djece. Osim uobiˇcajenih
predmeta, oprezno je uveo i biblijske istine, nadaju´ci se da ´ce tako
preko djece pridobiti i roditelje. I zaista neki su povjerovali, ali sve-
´cenici su se umiješali da sprijeˇce djelo, a potakli su i praznovjerne
seljake da mu se usprotive. “Ovo ne može biti Kristovo evan ¯delje”,
