172
VELIKA BORBA IZMEÐU KRISTA I SOTONE
Uputio se ka jugu, gdje je opet našao utoˇcište na podruˇcju princeze
Margarete.
Tu je ostao nekoliko mjeseci pod sigurnom zaštitom svojih mo´c-
nih prijatelja, bave´ci se kao i prije prouˇcavanjem. Ali njegovo srce
mislilo je na širenje evan ¯delja u Francuskoj; zato nije mogao dugo
ostati neaktivan. ˇCim se bura malo stišala, potražio je novo polje
rada, i to u Poatjeu, gdje je bio univerzitet, i gdje je nova nauka na-
išla na dobar prijem. Ljudi svih staleža radosno su slušali evan ¯delje.
Pošto nije imao javne dvorane u kojoj bi propovijedao, iznosio je
Božju rijeˇc u ku´ci naˇcelnika grada, u svom privatnom stanu ili u
nekom parku. Kad se broj slušalaca pove´cao, smatrali su da je sigur-
nije sastajati se izvan grada. Za mjesto održavanja skupova izabrana
je jedna pe´cina, u uskom i dubokom gorskom klancu, prikrivena
drve´cem i nadvijenim stijenama, koje su usamljenost ˇcinile potpu-
nijom. Mali skupovi, napuštaju´ci grad raznim ulicama, odlazili su
neopaženo tamo. U tom zabaˇcenom mjestu ˇcitala se i objašnjavala
Biblija. Ovdje su protestanti Francuske prvi put proslavili veˇceru
Gospodnju. Iz ove crkve kasnije su izašli mnogi vjerni evan ¯delisti.
Kalvin se još jednom vratio u Pariz. Ni sada nije mogao napustiti
nadu da ´ce cijela Francuska kao nacija prihvatiti reformaciju. Ali u
[186]
svome radu nailazio je skoro svuda na zatvorena vrata. Propovije-
dati evan ¯delje znaˇcilo je i´ci ravno na lomaˇcu. Ove okolnosti su ga
nagnale da se odluˇcio da ode u Njemaˇcku. ˇCim je prešao granicu, u
Francuskoj je ponovo izbilo progonstvo protestanata. Da je ostao u
svojoj domovini, sigurno bi bio povuˇcen u op´cu propast.
Evo što se desilo. Francuski reformatori, žele´ci iskreno da vide
da njihova zemlja ide uporedo sa Njemaˇckom i Švicarskom, odluˇcili
su da protiv praznovjernih obiˇcaja Rima povedu odluˇcnu borbu,
koja ´ce potresti sav narod. U tu svrhu prilijepljeni su jedne no´ci
plakati koji su napadali misu. Ali umjesto da reformaciju unapredi,
ovaj revnosni, ali r ¯davo proraˇcunati korak, donio je propast ne samo
njegovim izvršiteljima nego i prijateljima reformirane vjere u cijeloj
Francuskoj. On je pružio ljudima Rima ono što su oni tako dugo
željeli: izgovor da zatraže potpuno uništenje heretika, kao opasnih
buntovnika protiv sigurnosti prijestola i mira nacije.
Jedna nepoznata ruka — nekog nepromišljenog prijatelja ili
lukavog neprijatelja, što je ostalo tajna, prilijepila je jedan plakat na
vrata kraljeve privatne rezidencije. Kralj je bio zaprepašten. U ovom
