Poglavlje 12.—Reformacija u Francuskoj
Objavljivanje protesta u Špajeru i Augzburške vjeroispovijest!
bilo je dokaz o pobjedi reformacije u Njer maˇckoj, ali poslije su
došle godine borbe i mraka. Oslabljen razdorima me ¯du svojim sljed-
benicima, i napadan i od strane neprijatelja, protestantizam kao da
je bio osu ¯den da bude potpuno uništen. Tisu´ce njih su svoje svjedo-
ˇcanstvo zapeˇcatili krvlju. Izbio je gra ¯danski rat; protestantsku stvar
izdao je jedan od njenih vode´cih pristalica; najplemenitiji knezovi,
pristalice reformacije, pali su u careve ruke i bili vo ¯deni iz grada
u grad kao zarobljenici. Ali u ˇcasu svog prividnog trijumfa, car je
doživio poraz. Vidio je kako mu se plijen otima iz ruku, i napokon je
bio primoran da zajamˇci snošljivost nauci, ˇcije je uništenje smatrao
svojim životnim zadatkom. Stavio je na kocku svoje carstvo, svoja
blaga, pa i sam život, samo da iskorijeni krivovjerstvo. Sada je vidio
svoje vojske istrošene od ratovanja, svoje blago iscrpljeno, svoje
mnoge pokrajine ugrožene pobunama, dok se vjera, koju je uzalud
nastojao da uguši, širila na sve strane. Karlo V se borio protiv sve-
mogu´ce Božje sile. Bog je rekao: “Neka bude svjetlost”, ali car je
želio da ostane tama. Njegovi planovi su propali; on je ostario prije
vremena i, iscrpljen dugom borbom, odrekao se prijestola i povukao
u jedan samostan gdje je umro poslije dvije godine.
U Švicarskoj, kao i u Njemaˇckoj, reformacija je proživljavala
teške dane. Dok su mnogi kotari prihvatili reformiranu vjeru, drugi
su se slijepo držali rimske vjere. Gonjenje onih koji su pristajali uz
[176]
reformiranu vjeru izazvalo je napokon gra ¯danski rat. Cvingli i mnogi
od njegovih suradnika pali su na krvavom polju kod Kapela. Ekolam-
pad, pogo ¯den ovom strašnom nesre´com, umro je uskoro poslije toga.
Rim je trijumfirao; izgledalo je da je ponovo osvojio sve ono što
je ranije izgubio. Ali onaj ˇcije su namjere vjeˇcne nije ostavio svoje
djelo i svoj narod. Izbavljenje je trebalo da do ¯de njegovom rukom.
On je u drugim zemljama podigao ljude da nastave reformaciju.
U Francuskoj je zora reformacije poˇcela svitati prije nego što se
ˇculo o imenu Lutera. Jedan od prvih koji je poˇceo shva´cati vidjelo
162