98
VELIKA BORBA IZMEÐU KRISTA I SOTONE
da im da razrješenje od grijeha, i opomenuo ih je da ´ce poginuti u
svojim grijesima ako se ne pokaju i ne poprave svoj život. Veoma uz-
bu ¯deni, oni su se vratili Tecelu i rekli su mu da njihov ispovjednik ne
priznaje njegove potvrde; neki su ˇcak imali smjelosti da zatraže da
im se vrati njihov novac. To je monaha ispunilo gnjevom. Izrekao je
najstrašnija prokletstva, naredio je da se na javnom trgu zapali vatra
i rekao je da je on od pape dobio vlast da spali kao heretike sve one
koji bi se usudili da se usprotive njegovim svetim oproštajnicama.
Tada je Luter odluˇcno otpoˇceo svoje djelo kao borac za istinu.
Njegov glas odjekivao je sa propovjedaonice kao ozbiljna i sveˇcana
opomena. Prikazivao je narodu odvratnost grijeha uˇcio ga da je ˇco-
vjeku nemogu´ce da svojim djelima umanji svoju krivicu ili izbjegne
kaznu. Samo pokajanjem i vjerom u Krista ˇcovjek se može spasiti.
Milost Božja ne može se kupici; ona je slobodan dar od Boga. Sa-
vjetovao je narod da ne kupuje oproštajnice, nego da vjerom gleda
na razapetog Otkupitelja. Priˇcao im je svoje bolno iskustvo kako je
[108]
uzalud pokušavao da sebi osigura spasenje ponižavanjem i djelima
pokore i uvjeravao je svoje slušaoce da je našao mir i radost tek onda
kada je odvratio svoj pogled cd sebe i povjerovao u Krista.
Pošto je Tecel i dalje nastavio sa svojom trgovinom i bezbožnim
tvr ¯denjima, Luter je odluˇcio da najenergiˇcnije protestira protiv svih
ovih drskih zloupotreba. Uskoro mu se za to pružila prilika. Dvorska
crkva u Vitenbergu imala je mnogo relikvija koje su se u izvjesnim
sveˇcanim danima izlagale pred narodom, i svi koji bi tada posjetili
crkvu i ispovjedili se dobivali su potpuno oproštenje grijeha. Zbog
toga je narod tih dana u velikom mnoštvu posje´civao crkvu. Pri-
bližavao se jedan od najve´cih praznika, praznik Svih svetih. Uoˇci
toga praznika Luter, pridruživši se onima koji su bili na putu za
crkvu, zakucao je na crkvena vrata listu koja je sadržavala devedeset
i pet taˇcaka protiv nauke o dobivanju oprosta pomo´cu oproštajnica.
Izjavio je da je spreman idu´ceg dana na univerzitetu da brani ove
teze protiv svih onih koji budu smatrali da je njihova dužnost da ih
napadnu.
Njegove teze privukle su sveop´cu pažnju. Narod ih je ˇcitao i o
njima se raspravljalo po cijelom kraju. Nastalo je veliko uzbu ¯denje
na univerzitetu i u cijelom gradu. Ove teze su pokazale da pravo
opraštanja grijeha i osloba ¯danja od kazni nije dato nijednom ˇcovjeku,
pa ˇcak ni papi. Prodavanje oproštajnica je samo jedna komedija,
