Poglavlje 5.—Džon Viklif
U vrijeme prije reformacije bilo je vrlo malo primjeraka Svetoga
pisma, ali Bog nije dopustio da njegova Rijeˇc bude potpuno uništena.
Njene istine nisu smjele ostati sakrivene za uvijek. On je mogao isto
tako lako da oslobodi Rijeˇc kao što je mogao da otvori tamniˇcka
vrata i da skine prijevornice da bi oslobodio svoje sluge. U raznim
evropskim zemljama Sveti Duh je probudio ljude da traže istinu kao
sakriveno blago. Provi ¯denje ih je dovelo Svetome pismu, i oni su
sa živim interesovanjem prouˇcavali njegove svete stranice. Bili su
gotovi da prime svjetlost, pa ma šta ih to stajalo. Iako nisu mogli
jasno vidjeti sve taˇcke istine, ipak su vidjeli mnoge istine koje su
bile odavno sakrivene. Kao nebeski poslanici, oni su pošli da slome
lance zabluda i praznovjerja i da pozovu one koji su tako dugo bili
zarobljeni da ustanu i uˇcvrste svoju slobodu.
Osim kod valdenžana, Rijeˇc Božja je bila vjekovima zakljuˇcana,
jer je postojala na jezicima koji su bili poznati samo uˇcenima. Ali
sada je došlo vrijeme da se Sveto pismo prevede i da raznim na-
rodima na njihovom maternjem jeziku. Svijet je prebrodio vrijeme
svoje pono´ci. ˇCasovi tame su isticali, i u mnogim zemljama pojavili
su se predznaci jutra koje je svitalo. U ˇcetrnaestom vijeku u Engle-
skoj se pojavila “jutarnja zvijezda reformacije”. Džon Viklif bio je
glasnik reformacije ne samo za Englesku nego i za cijelo krš´canstvo.
Veliki protest koji je on podigao protiv Rima nije više nikad ušutkan.
Ovaj pro- test izazvao je borbu koja je donijela slobodu liˇcnosti,
[66]
slobodu crkava i naroda.
Viklif je stekao dobar odgoj i visoko obrazovanje. Strah Gospod-
nji bio je za njega poˇcetak mudrosti. Ve´c u školi isticao se svojom
usrdnom pobožnoš´cu, izvanrednim sposobnostima i velikom uˇce-
noš´cu. U svojoj želji za znanjem nastojaoje da se upozna sa svakom
granom nauke. Dobro je prouˇcio skolastiˇcku filozofiju, crkveno i gra-
¯dansko pravo, a naroˇcito zakone svoje zemlje. U njegovom kasnijem
radu došla je do izražaja vrijednost njegovog ranijeg obrazovanja.
Temeljito poznavanje filozofije njegovog vremena omogu´cilo mu je
59
