508
VELIKA BORBA IZMEÐU KRISTA I SOTONE
Dobici njihovog cijelog života išˇcezli su u jednom trenutku. Bogati
jadikuju što su razorene njihove raskošne ku´ce i rastureno njihovo
srebro i zlato. Ali njihovo jadikovanje je ušutkano zbog straha da ´ce
i sami propasti sa svojim idolima.
Grešnici osje´caju žalost, ali ne zbog zanemarivanja svojih duž-
nosti prema Bogu i bližnjima, ve´c zato što je Bog pobijedio. Jadikuju
zbog posljedica koje su nastale, a ne kaju se zbog svojih grijeha.
Upotrebili bi svako sredstvo da pobijede, samo kada bi mogli.
Svijet vidi upravo one kojima se rugao i ismjehivao, i koje je
htio da uništi, kako nepovrije ¯deni prolaze kroz epidemije, orkane i
zemljotrese. Onaj koji je prijestupnicima svoga zakona oganj koji
proždire, svome je narodu sigurni zaklon.
Propovjednik koji je napustio istinu da bi stekao naklonost ljudi,
sada uoˇcava karakter i utjecaj svoga uˇcenja. Sad mu je jasno da
ga je pratilo oko Svemogu´cega kada je stajao na propovjedaonici,
hodao ulicama i kada je u raznim okolnostima dolazio u vezu sa
ljudima. Svaki pokret duše, svaki napisani redak, svaka izgovorena
rijeˇc, svaki postupak koji je ljude uspavljivao u zaklonu laži — sve
je to bilo posijano sjeme; a sada u jadnim izgubljenim dušama oko
sebe gleda žetvu.
Gospod kaže: “Jer lijeˇce rane k´ceri naroda mojega ovlaš govo-
re´ci: mir, mir, a mira nema.” “Jer žalostiste lažju srce pravedniku
kojega ja ne ožalostih, i krijepiste ruke bezbožniku da se ne vrati sa
svoga zloga puta da se saˇcuva u životu.” Jeremija 8, 11; Ezehijel 13,
22.
“
Teško pastirima koji potiru i razme´cu stado paše moje ... Evo, ja
´cu vas obi´ci za zlo´cu djela vaših.” “Ridajte, pastiri, i viˇcite i valjajte
se po prahu, glavari stadu, jer se navršiše vaši dani da budete poklani,
i da se razaspete ... I ne´ce biti utoˇcišta pastirima, ni izbavljenja
glavarima od stada.” Jeremija 23, 1. 2; 25, 34. 35.
Propovjednici i narod vide da nisu imali pravilan odnos prema
Bogu. Uvi ¯daju da su se bunili protiv Tvorca svih dobrih i praviˇcnih
zakona. Uklanjanje božanskih propisa dalo je povoda hiljadama
zala: sva ¯di, mržnji, nepravednosti, tako da je zemlja postala jedno
ogromno poprište sukoba, baruština pokvarenosti. To je slika koja se
[532]
sada pruža pred onima koji su odbacili istinu i izabrali laž. Nijedan
jezik ne može izraziti ˇcežnju koju neposlušni i nevjerni osje´caju za
onim što su zauvijek izgubili — za vjeˇcnim životom. Ljudi koje
